Grad Novalja

Grad Novalja je jedinica lokalne samouprave u sastavu Ličko-senjske županije.    
Grad Novalja sa površinom od 93,36 km2 i 3663 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.) najgušće je naseljeni prostor Ličko-senjske županije.   
Novalja je turistički centar i središnja luka otoka Paga te županije Ličko-senjske. Prirodne ljepote, među kojima se posebno ističu lijepe i prostrane pješčane plaže u okolici Novalje, ugodna mediteranska klima, bogata kulturno-povijesna baština, raznovrsna kulturno-umjetnička, zabavna i sportsko-rekreativna ponuda, domaća kuhinja te odlična prometna povezanost s kopnom čine Novalju vrlo poželjnom i traženom destinacijom za život i odmor.
O tisućljetnoj prošlosti života na ovim prostorima govore brojni arheološki nalazi i ostaci. U vrijeme kada se plovidba odvijala na vjetar, prirodne uvale omogućavale su sigurni boravak, ponekad i više dana ili tjedana, do početka povoljnog vjetra. Upravo zbog svojeg položaja i mogućnosti plovidbe burom u krmu prema Istri luka današnje Novalje dobiva u rimskom vremenu na značaju i postaje jedan od nezaobilaznih pristaništa na jadranskom plovidbenom pravcu što je od istočnog Sredozemlja vodio prema sjevernoj Italiji. Uz luku se formira naselje koje dobiva latinsko ime navalis odnosno navalia što u prijevodu znači pristanište, luka te će iz ovog naziva kasnije Novalja dobiti ime. Danas znamo da su se je tijekom petog i šestog stoljeća u Novalji izgradile tri velike crkve na različitim mjestima u luci. Kako u naselju u ranijim vremenima nije bilo hramova a niti je pronađen forum oko kojeg bi se formirala neka jezgra naselja nameće se zaključak da crkve nisu služile samo stanovnicima Novalje i obližnjih naselja već su bile i crkve mornara i putnika koji su se zatekli u Novalji čekajući nastavak puta. Za pretpostaviti je da je luka korištena i stoljećima ranije a dokaz tome je najznačajniji arheološki lokalitet iz antičkog doba u Novalji - rimski vodovod (Talijanova buža) iz 1. st.
Svoj intenzivni razvoj Novalja doživljava dolaskom turizma na Jadran. Novalja svoje prve turiste pamti još u tridesetim godinama prošlog stoljeća, a veća turistička ekspanzija počinje posljednjih 70-ak godina. Turizam u potpunosti mijenja dotadašnji način života te otvara nove razvojne mogućnosti. Stalnim razvojem infrastrukture i komunalnog sustava, osiguravaju se dodatni uvjeti razvoja što pridonosi povećanju ukupne kvalitete življenja na području grada. U turističkom smislu, Novalja koristi sve prednosti svoga geografskog i prometnog položaja i atraktivnih prirodnih resursa pa se na tim temeljima razvija kvalitetna turistička ponuda.
Novi razvoj Novalje kakvu danas poznajemo započinje 90-tih godina kada dobiva status jedinice lokalne samouprave. Od 1993.g. općina a od od 1997.g. Grad, Novalja odvajanjem od tadašnje općine Pag započinje novi rast. Ulaganjem vlastitih prihoda u svoje resurse potiče snažan rast gospodarstva te dovodi Novalju do jednog od najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj. Prema analizama Instituta za javne financije Grad Novalja je posljednjih Grad sa najvišim proračunom u Hrvatskoj po glavi stanovnika.
Unatrag zadnjih petnaest godina Novalja postaje svjetski turistički brend poznat po Zrću, a veliki broj turista mlađe životne dobi ovdje dolazi zbog dobrih festivala, klubova i party turizma.
Međutim, Novalja sve više turistima otkriva svoje brojne vrijednosti i raznolikost turističke ponude. Uz Zrće, sustavno se provode i stvaraju nove turističke ponude koje upotpunjuju zahtjeve široke turista. Posebna, jedinstvena priča su Lunjski maslinici, čije tisućljetne masline pružaju nezaboravan doživljaj i jedinstvenu ponudu za turiste svih profila i dobi.
Novalja danas ima kapacitet prihvata preko 25 000 gostiju u jednom danu. U 2018. g. Novalju je posjetilo 260.000 turista koji su ostvarili 1.600.000 noćenja.
Gospodarski rast prati i povećanje broja stanovnika što je netipično za jednu otočnu sredinu kada znamo da broj stanovnika na hrvatskim otocima već desetljećima opada. Tako je Novalja 1991.g. imala 3175 stanovnika, 2001.g. 3335 a 2011.g. 3663 stanovnika.
Uz spomenuti turizam, glavne gospodarske grane Grada Novalje su, trgovina i uslužne djelatnosti, nekretnine i građevina, stočarstvo, poljoprivreda i ribarstvo.

Županija Ličko-senjska

Po svojim prirodnim obilježjima, županija Ličko-senjska među najljepšim je županijama u Republici Hrvatskoj. Ona predstavlja izuzetno skladan spoj visoravni, planina i primorja, različitih klimatskih zona, raznolikih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, kulturno-povijesnih, etnografskih i tradicijskih elemenata i sl.
Posebno privlačnim ovo područje čine park prirode i svjetski rezervat biosfere Velebit sa svoja dva nacionalna parka - Sjeverni Velebit i Paklenica, svjetski poznat nacionalni park Plitvička jezera, dolina rijeke Gacke i primorski dio županije.
Županija Ličko-senjska prostorno je najveća hrvatska županija, ali i najmanja po broju stanovnika te među najslabijima po gospodarskoj razvijenosti. Bržem i snažnijem gospodarskom razvoju te jačem naseljavanju pridonijela je i izgradnja auto-ceste Zagreb-Split, koja velikim dijelom prolazi područjem županije. Time se na najbolji način iskorištava odličan geografski i prometni položaj županije unutar Hrvatske. Administrativno središte županije je Gospić.